Geografska rasprostranjenost pastrmke potočare je takva da milionima godina naseljava sjevernu hemisferu planete. Može se naći od Kamčatke, preko Grenlanda pa do Aljaske. Takođe, može se naći od Kalifornije na zapadu, pa sve do Japana, na istoku. Zahvaljujući migraciji stanovništva tokom istorije, pastrmka je donošena čak i u Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland, pa se kao invazivna vrsta rasprostranila po cijeloj planeti.

Kada je riječ o njenim prirodnim karakteristikama, njena savršena priroda traži i savršen ambijent pa je među ribolovcima vrlo drag i cijenjen plijen. Potočna pastrmka pripada familiji Salmonidae i naseljava visinske hladne vode.

Živi isključivo u bržim, planinskim rijekama i potocima i često je plijen sportskog ribolova vještačkim mamcima. Pastrmku karakteriše izduženo, valjkasto i po bokovima malo spljošteno tijelo. Veličina glave je srazmjerna sa dužinom tijela, s velikim ustima i mnogobrojnim zubima, oštrim i okrenutim ka nazad. Tijelo je prekriveno sitnim krljuštima. Oblikom je prilagođena za život u brzim vodama i sposobna je da skokovima iz vode savlada manje vodopade. Boja tijela je često „usaglašena” sa mjestom boravka i sa izvjesnim odstupanjima, boja leđa je tamno braonkasto-smeđa, a prema bokovima je svjetlija u raznim nijansama do zlatno žute, dok je trbuh izrazito bijel. Tijelo je prekriveno crnim i jarko crvenim pjegicama, koje su uokvirene svijetlim prstenjem. Pastrmke koje žive u bistrim, manjim vodama sa šljunkovitim dnom su svjetlijih boja, dok su one, koje žive u dubljim vodama sa kamenitim skloništima tamnije. Masno peraje je iste boje kao i leđa, dok su ostala, grudna, analna i trbušna peraja sivkastožuta. Hrani se larvama insekata, insektima, račićima i sitnijom ribom poput krkuša, potočne mrene, peša, badelja i slično, ali zavilježeni su i slučajevi kada proždire i sopstvenu mlađ. Kada je riječ o razmnožavanju, razmnožava se u vodama bogatim kiseonikom i temperaturom vode manjom od 15 stepeni celzijusa.

Obzirom da potočna pastrmka naraste u prosjeku do jednog kilograma, a nekad i do tri, ribolov pastrmke se smatra lakim varaličarskim ribolovom. Izuzetak su potočne pastrmke koje u akumulacijama mutiraju u forme jezerske pastrmke pa mogu da narastu i preko 10 kilograma, mada je to dosta rijedak slučaj.

Na našim vodama sportski ribolov potočne pastrmke je dozvoljen od početka marta. Pastrmke se mogu uspješno loviti varalicom od sredine aprila. Usljed još hladne vode, život u planinskim potocima i rječicama još nije u punom intenzitetu i veću aktivnost treba očekivati u najtoplijem dijelu dana. Izgladnjele i mrijestom iscrpljene pastrmke, zbog nešto jačeg toka proljećne vode i nedostatka hrane u njoj, nisu naročito pokretljive i drže se tiših djelova potoka i dublljih virova. U rano proljeće pastrmku ne treba tražiti u jakoj i brzoj vodi, već u tišoj i sporijoj, oko većih prepreka i stabala ili pored podlokanih obala gdje pastrmka u blizini glavne matice iz korijenja i sijenke sačekuje hranu.

M.D.S.

---